Schmidt priznao pritisak iz SAD: “Odlazim ranije nego što sam planirao”

Schmidt je rekao da ne zna šta američki predsjednik Donald Trump lično misli, ali da nije želio da se institucija visokog predstavnika ošteti raspravama čija mu pozadina, kako kaže, “nije sasvim jasna”. U intervjuu je govorio i o Miloradu Dodiku, separatizmu u bh. entitet Republika Srpska, mogućnosti novog rata, slaboj podršci Evrope i evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine.

Schmidtov intervju za Augsburger Allgemeine prenosimo u cjelosti:

“Ogroman pritisak iz SAD-a”

Gospodine Schmidt, pet godina pokušavali ste organizovati miran suživot Bošnjaka, Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini. Sada podnosite ostavku. Je li vas Donald Trump na to prisilio?

Šta američki predsjednik misli, to ne znam. Mogu samo reći da je postojao ogroman i iznenađujući pritisak iz SAD-a. Budući da sam želio izbjeći da institucija visokog predstavnika bude oštećena ovom raspravom, čija mi pozadina nije potpuno jasna, sada odlazim nešto ranije nego što sam zamišljao.

Međutim, mnoge institucije i osobe žale što na izborima u oktobru vjerovatno više neću moći nositi odgovornost. Svojim “paketom integriteta” osigurao sam da izborna prevara bude znatno otežana. Ubuduće će se svaki birač morati identificirati otiskom prsta. Do sada je onaj ko je to namjeravao mogao sa svojom ličnom kartom u deset biračkih mjesta glasati i deset puta. Nadam se da ovaj uspjeh demokratije sada neće biti potkopan.

Znači, niste planirali još pet godina?

Theo Waigel je jednom rekao da su godine u vladi kao pseće godine - jedna takva godina vrijedi kao sedam normalnih. A i jedna sarajevska godina vrijedi sedam puta više. Da ne budem pogrešno shvaćen: moja supruga i ja se ovdje osjećamo veoma dobro, ali to je i vrlo naporno vrijeme. Još pet godina nisam imao u svom životnom planu.

Plinovod i američki investitori

Govori se da ste stajali na putu projektu plinovoda koji planiraju investitori iz Trumpovog okruženja.

Ta tema je imala ulogu - ali ja nikada nisam bio protiv tog projekta. Naprotiv. Taj plinovod od Hrvatske do Bosne pokrenula je EU kako bi Bosna i Hercegovina bila manje zavisna od ruskih nafte i gasa. Utoliko sam i dalje iznenađen što ista ta EU nije uspjela izgraditi taj plinovod evropskim sredstvima, nego su Bosni za to sada potrebni Amerikanci.

Dodik i separatizam

Kakvu ulogu igra Milorad Dodik, srpski separatista koji se divi Trumpu, ali i Putina naziva svojim prijateljem?

On me smatra svojim glavnim protivnikom. Dodik je doživio da više ne može prolaziti sa svojim kriminalnim eskapadama. Van sebe je jer sam zatvorio rupe u krivičnom pravu. Prije nekog vremena me je na konferenciji za novinare s ruskim ministrom vanjskih poslova čak nazvao “gauleiterom”. Jedan od njegovih pomagača, ministar ovdje u Bosni, poslao mi je SS kacigu kako bi me uvrijedio. Čak se tražilo i da budem kamenovan.

Da li SAD sada na Balkanu slijede drugačije ciljeve od Evropljana?

Amerikancima dugujemo mirovni sporazum iz 1995. godine. Ne očekujem da će na Balkanu slijediti novu strategiju. Ono što vidim prije su kratkoročne inicijative, kao u slučaju plinovoda.

Moja briga je da svi zajedno - Evropljani, Amerikanci i Bosanci - još uvijek ne želimo priznati šta bi značilo otcjepljenje Republike Srpske, koje gospodin Dodik provodi. Taj entitet ima 800.000 srpskih, ali i hrvatskih i bošnjačkih stanovnika. Njegova ekonomska snaga jedva je upola velika kao ona grada Augsburga. Kao samostalna država ne bi bila održiva. Ovdje je u igri ogromna količina nacionalističke propagande. A ko poznaje historiju Balkana, zna da promjene granica mogu ugroziti mir.

Strah od novog rata

Bojite li se novog građanskog rata i raspada Bosne i Hercegovine?

Ako gospodin Dodik uspije, BiH će se raspasti. Ne želim prizivati najgore scenarije, i takav scenarij bi još bio moguće kontrolisati. Ali ljudi ovdje počinju strahovati od novog rata.

Znači, i ubuduće će biti potrebna instanca koja drži zemlju na okupu? Zar BiH ne može funkcionisati bez vrhovnog arbitra?

Prvobitno se mislilo da je pet godina s međunarodnim posrednikom na čelu dovoljno. Ono što se potcijenilo jeste nedostatak spremnosti na kompromis u ovoj zemlji. Postoji previše snaga, posebno neke srpske stranke, koje iz principa sve blokiraju.

“Građani su željeli da više intervenišem”

Imate ogromna ovlaštenja, možete zaustavljati ili donositi zakone. Jeste li bili previše dominantni ili previše popustljivi?

Samo kao hodajući odbor za posredovanje u BiH ne stižete daleko. Mnogi građani bi željeli da sam još više intervenisao. Ali to ne može biti rješenje. Sebi pripisujem u zaslugu to što nijednu moju odluku nisu promijenili parlamenti ili sudovi. Dakle, nisam mogao biti toliko u krivu. Ali lokalni odgovorni akteri konačno moraju više sami odlučivati i ne smiju se izvlačiti.

“Problemi Balkana su i naši”

Ostatak Evrope jedva da se zanima za Balkan. Je li vam nedostajala podrška iz Berlina i Brisela?

Često smo već sretni kada ništa ne čujemo sa Zapadnog Balkana, jer to onda znači da tamo donekle funkcioniše. Ali Evropa time sebi previše olakšava stvari. Problemi Balkana su i naši. Ljudi tamo žele znati da li Evropa dolazi njima ili oni moraju doći u Evropu.

Ali ima li ta zemlja uopće perspektivu u EU?

Da, ali trebali bismo tome pristupiti postepeno. Ako se ide na veliku cjelinu, dakle na punopravno članstvo, to će još dugo trajati. Mladi ljudi ovdje nemaju toliko strpljenja, oni ne žele izgubiti priključak s Evropom. Inicijativa saveznog kancelara Merza za pridruženo članstvo Ukrajine u EU mogla bi biti dobra ideja i za BiH.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad